VIDEO: Gledajte kako se CO2 kreće atmosferom

U NASA-inoj vizualizaciji kretanja ugljičnog dioksida kroz atmosferu Zemlje, možete zumirati i vidjeti emisije ugljičnog dioksida koje rastu iz elektrana, požara i gradova, a zatim se šire kontinentima i oceanima. 

"Kao kreatori politika i kao znanstvenici, pokušavamo objasniti odakle dolazi ugljik i kako to utječe na planet", rekla je klimatska znanstvenica Lesley Ott iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard u Greenbeltu, Maryland. "Ovdje vidite kako je sve međusobno povezano ovim različitim vremenskim obrascima." 

Iznad Kine, Sjedinjenih Država i južne Azije većina emisija dolazi iz elektrana, industrijskih postrojenja te automobila i kamiona, rekla je Ott. U međuvremenu, u Africi i Južnoj Americi, emisije su uglavnom proizašle iz požara, posebno onih povezanih s upravljanjem zemljištem, kontroliranim poljoprivrednim požarima i krčenjem šuma, zajedno sa spaljivanjem nafte i ugljena, kao što možete vidjeti u ovom videu.

Zemljino kopno i oceani apsorbiraju oko 50% ugljičnog dioksida. Biljke uzimaju ugljični dioksid tijekom dana tijekom fotosinteze, a zatim ga otpuštaju noću. Veći dio pulsiranja javlja se u regijama s puno drveća, poput šuma srednje ili visoke geografske širine. A budući da su podaci uzeti tijekom ljeta južne hemisfere, u vizualizaciji možete vidjeti više pulsiranja u tropima i Južnoj Americi, gdje je bila aktivna sezona rasta. 

Neka od pulsiranja također dolaze iz planetarnog graničnog sloja, najnižih 900 metara atmosfere - koji se diže kako se Zemljina površina zagrijava sunčevom svjetlošću tijekom dana, a zatim pada kako se noću hladi. 

Kartu je izradio NASA-in Scientific Visualization Studio koristeći model nazvan GEOS, skraćeno od Goddard Earth Observing System. GEOS je vremenski model visoke rezolucije, pokretan superračunalima, koji se koristi za simulaciju onoga što se događa u atmosferi, uključujući olujne sustave, formacije oblaka i druge prirodne događaje. GEOS prikuplja milijarde podatkovnih točaka iz zemaljskih promatranja i satelitskih instrumenata, kao što su MODIS instrument sa satelita Terra i VIIRS instrumenti satelita Suomi-NPP.

"Ugljični dioksid je staklenički plin koji zadržava toplinu i glavni je razlog rasta temperature na Zemlji. Kako se CO2 nakuplja u atmosferi, zagrijava naš planet. 2023. je bila najtoplija godina ikada zabilježena", tvrde znanstvenici s NASA-inog Goddard instituta za svemirske studije (GISS) u New Yorku. Većina od 10 najtoplijih zabilježenih godina dogodila se u proteklom desetljeću.

Sav ovaj ugljični dioksid nije štetan za kvalitetu zraka. Zapravo, potrebno nam je nešto ugljičnog dioksida kako bismo održali planetu dovoljno toplom da postoji život. Ali kada se previše CO2 upumpa u atmosferu, Zemlja se zagrijava previše i prebrzo. To je ono što se događa najmanje zadnjih pola stoljeća. Koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi porasla je s otprilike 278 dijelova na milijun 1750. godine, početkom industrijske ere, na 427 dijelova na milijun u svibnju 2024. godine .

"Nadamo se da ćemo, ako danas stvarno dobro razumijemo stakleničke plinove, moći izgraditi modele koji ih bolje predviđaju tijekom sljedećih desetljeća ili čak stoljeća", navodi Lesley Ott.