Marko Dabrović o primjeni AI alata u arhitekturi

Marko Dabrović jedan je od vlasnika i osnivača arhitektonskog studija 3LHD koji je kroz godine rada osvojio niz nagrada. U nastavku vam donosimo što nam je rekao o primjeni AI alata u arhitekturi.

VIDI: Kakvi se alati potpomognuti umjetnom inteligencijom mogu primijeniti u svijetu arhitekture? 

Marko Dabrović: AI puno obećava i vide se segmenti gdje će se pokazati nadmoćan, ali za sada ga treba koristiti kao eksperiment jer još uvijek treba uložiti puno vremena da bi se dobio dobar rezultat. Velika očekivanja treba imati iz specifičnih alata koji iščitavaju zakone i prostorne planove i vrlo brzo nude sintezu.
Urbanizam je mjesto gdje se očekuje znatan utjecaj i superioran doprinos AI zbog simultanog analiziranja više parametara, kao što su visina, osunčanje, orijentacija, smjerovi vjetra.
Kad je u pitanju 3D vizualizacija imamo sve značajniji AI utjecaj. Ponekad u idejnom rješenju iskoče detalji iz AI referenci koji nam djeluju kao osvježenje i inspiracija. Naravno, to nisu velike intervencije, ali svakako pomažu da se odmaknemo od jasnih okvira i pravila.
 
Simulacije i analitika su mjesto gdje je i prije primjene AI robustan kod imao prednost ispred čovjeka. Analiza energetske učinkovitosti zgrada pomaže u donošenju odluka i postizanju ušteda u troškovima eksploatacije. Analiza osvjetljenja, akustike su isto područja gdje se očekuje veliki doprinos AI.

Analiza BIM modela i clash detection su zadaci kao stvoreni za umjetnu inteligenciju. BIM model nastaje u više ureda i na njemu radi više pojedinaca pa je njegova koordinacija jako bitna u fazi dizajna, prije dolaska na gradilište. AI bez zamora može odraditi provjeru prodora instalacija prvo među sobom (raznih cijevi, kablovskih polica, sprinkleri..) a onda s konstrukcijom ili drugim elementima zgrade. To je za ljude mukotrpan posao.

VIDI: Koji od njih smatrate najboljim i koristite li koji AI alat?

Marko Dabrović: U 3LHD-u se već dugo vremena koristimo ChatGPT i Google Gemini alatima za pisanje i provjeru projektnih zadataka. 

U 3D vizualizaciji uvjerljivo je najbolji Midjourney. Problem tog alata je slabija mogućnost kontrole konkretnih detalja u prethodno zadanoj formi. Zato u igru uskače Stable Diffusion u kombinaciji s ControlNetom. Prednost kadrova i kvalitete Midjourneyja ponekad se vrlo lako izgubi kad je u pitanju kontrola outputa. U našoj branši preciznost outputa je sve. Naravno, Photoshop AI je isto vrlo korisno rješenje za doradu vizualizacije i korekcije fotografija.

VIDI: Postoje li već i kakve alternative tom alatu/alatima?

Marko Dabrović: Alternative se pojavljuju na tjednoj bazi, ali treba paziti da se čovjek ne izgubi u šumi bezbrojnih varijacija na temu. Vjerujem da će tu vrijeme filtrirati najkorisnije alate od onih koji pokušavaju na valu impresioniranosti novom tehnologijom nešto zaraditi.

VIDI: Kako takvi alati utječu na vaš svakodnevni posao (daju li više mogućnosti, ojačavaju li neku poziciju struke u nekom aspektu)?

Marko Dabrović: Kod vizualizacije već sad imamo pomak koji čini razliku. Popraviti detalje na koje smo nekada trošili vrijeme pa i živce, sad je puno lakše. Dodati detalj prilikom formiranja kompozicije i kadra sad je gotovo stvar igre. S vremenom će taj segment biti još bolji i uvjerljiviji.

VIDI: Hoće li ti AI alati utjecati na tržište rada u arhitekturi? 

Marko Dabrović: Utjecat će na tržište rada općenito. Kratkoročno integracija AI tehnologije u arhitekturi mogla bi donijeti značajne napretke u kvaliteti i sigurnosti. Dugoročno je rezultate teško predvidjeti.

VIDI: Ako hoće, što vi mislite na koji način?

Marko Dabrović: Uvijek treba biti afirmativan i tražiti smislena rješenja koja imaju humanizam u centru, međutim treba izraziti i dozu skepse. Nadamo se pametnoj regulaciji AI od strane struke i vlade na nivou EU, jer bi nereguliranost tržišta mogla dovesti do prilično nesretnih situacija.