Ruđerovci osvojili europske nagrade za znanost

EMBO je krovna znanstvena organizacija u području molekularne biologije koja okuplja preko 2.100 vodećih znanstvenika iz Europe, ali i svijeta. Svake godine EMBO odabire mlade i perspektivne znanstvenika iz područja biologije i dodjeljuje im vrijedne financijske potpore kako bi im pomogao u osnivanju vlastitih laboratorija.

Ove godine dvoje znanstvenike iz Hrvatske našlo se u ovom probranom društvu uz kolege iz Češke, Estonije, Grčke, Poljske i Portugala. 

Razotkrivanje enigmi višestaničnog života uz pomoć AI-ja 

Jedan od ovogodišnjih dobitnika je  i dr. sc. Damir Baranašić koji se nakon poslijedoktorata na Imperial College u Londonu, zaposlio u Laboratorij za računalnu biologiju i translacijsku medicinu pri Zavodu za elektroniku na IRB-u.

Zahvaljujući potpori EMBO-a, dr. Baranašić će na IRB-u osnovati novi istraživački tim koji će proučavati kako su se jednostanični organizmi tijekom evolucije pretvorili u kompleksne, višestanične oblike života poput ljudi. Iako se dugo smatralo da je evolucijski napredak rezultat pojave novih gena, suvremena istraživanja pokazuju da su ključnu ulogu igrale promjene u načinu na koji se postojeći geni uključuju i isključuju. 

Kako bi razumio ovu složenu biološku enigmu dr. Baranašić i njegov tim kombinirat će laboratorijske eksperimente s umjetnom inteligencijom kako bi identificirali "prekidače" u DNK koji su omogućili tu evolucijsku preobrazbu. Ovo istraživanje je važno jer, osim što će produbiti razumijevanje nastanka kompleksnog života, uključujući i evoluciju ljudskih stanica, bolje poznavanje regulacijskih mehanizama gena doprinosi istraživanjima u regenerativnoj medicini i biotehnologiji. 

''Uz formiranje i širenje vlastite samostalne istraživačke grupe, EMBO mi otvara mogućnosti za suradnju s mladim znanstvenicima diljem Europe koji rade na sličnim temama. Takva suradnja potiče razmjenu znanja i doprinosi unapređenju istraživanja, '' ističe dr. Baranašić. 

Dr. sc. Damir Baranašić diplomirao je biotehnologiju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a diplomski studij završio je kroz integrirani program Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Orleansu u Francuskoj, stekavši dvostruku diplomu. Doktorat je obranio na Tehničkom sveučilištu u Kaiserslauternu u Njemačkoj, nakon čega je proveo nekoliko godina na postdoktorskim istraživanjima na Imperial College u Londonu. Po povratku u Hrvatsku, zaposlio se na IRB-u, gdje trenutno vodi nekoliko domaćih I međunarodnih projekata. 

Hoće li kukci preživjeti klimatske promjene?

Druga hrvatska dobitnica s IRB-a, dr. sc. Jelena Bujan proučavat će otpornosti kukaca na ekstremne toplinske valove uzrokovane klimatskim promjenama. Ovi sićušni organizmi ključni su za ekosustave jer oprašuju biljke, recikliraju hranjive tvari i služe kao hrana za mnoge druge životinje. No, ekstremni toplinski valovi, koji su sve učestaliji zbog klimatskih promjena, mogli bi im ozbiljno ugroziti opstanak. 

Dr. Bujan će u istraživanju koristi interdisciplinarni pristup koji povezuje ekologiju, klimatologiju i fiziologiju kako bi odgovorila na ključno pitanje: hoće li kukci preživjeti sve češće i intenzivnije toplinske ekstreme?

Koristeći 3D termalno snimanje okoliša, njezin tim će analizirati kako mikrostaništa i ponašanje mrava, kao modelnih kukaca, pomažu u njihovom preživljavanju na visokim temperaturama. U suradnji s kolegicom dr. Cleom Denamiel  će razviti visokorezolucijske klimatske modele koji predviđaju intenzitet i učestalost toplinskih valova na Mediteranskim otocima.

''Istraživanja ćemo proširiti na testiranje učinka kombinacije stresnih faktora, poput isušivanja, onečišćenja teškim metalima i izloženosti insekticidima, kako bi utvrdili kako više čimbenika zajedno utječe na otpornost kukaca. Ovi podaci pomoći će nam u procjeni mogućih promjena u ekosustavima i omogućiti izradu strategija za očuvanje bioraznolikosti,'' objašnjava dr. Bujan. 

Dr. sc. Jelena Bujan diplomirala je biologiju i kemiju na Sveučilištu u Zagrebu, Doktorat je stekla na Sveučilištu u Oklahomi u SAD-u, gdje je proučavala ulogu klime i biogeokemije u oblikovanju zajednica tropskih mrava. Postdoktorska istraživanja provela je na Sveučilištu u Louisvilleu te na Sveučilištu u Lausannei, gdje se bavila prilagodbama mrava na različite klimatske uvjete.

Po povratku u Hrvatsku, zaposlila se u Laboratorij za fiziku mora i kemiju vodenih sustava pri Zavodu za istraživanje mora i okoliša na IRB-u, gdje sada vodi istraživačku grupu posvećenu ekološkim pitanjima vezanim uz klimatske promjene. Trenutno vodi tri velika istraživačka projekta koja se bave klimatskim promjenama i njihovim utjecajem na bioraznolikost, pri čemu koristi napredne metode modeliranja okolišnih faktora i ekoloških interakcija. 

Priznanje za IRB i Hrvatsku

“Dobiti ovakvo priznanje je nevjerojatno, a pogotovo mi je drago što je EMBO odabrao financirati jedno temeljno istraživanje poput ovoga,'' kaže dr. Baranašić. ''To dokazuje da su temeljna znanstvena pitanja itekako vrijedna ulaganja.'' Dr. Bujan dodaje: “Ovo nije samo osobni uspjeh, već i prilika za jačanje ekoloških i klimatskih istraživanja u Hrvatskoj te učvršćivanje međunarodnih suradnji. Također, posebno važan aspekt ovih potpora su mogućnosti razvoja karijera mladih istraživača u Hrvatskoj.’’ 

"Ponosan sam što je dvoje naših znanstvenika dobilo prestižnu potporu EMBO-a, što potvrđuje izvrsnost njihova rada i značaj IRB-a u europskoj znanstvenoj zajednici. Potpora će im omogućiti osnivanje novih grupa i suradnju na europskoj razini. U ostvarivanju svojih ambicioznih istraživačkih ciljeva imat će podršku IRB-a. Čestitam im na uspjehu i želim im puno uspjeha u daljnjem radu!" rekao je dr. sc. David M. Smith, ravnatelj IRB-a. 

Potpore EMBO-a pružaju ogromnu priliku istraživačima da se upuste u ambiciozne projekte. Svaki voditelj grupe prima 50.000 eura godišnje u razdoblju od tri do pet godina, a također se može prijaviti za dodatne potpore do 10.000 eura godišnje.

Osim financijske podrške, EMBO nudi pristup mentorstvu, stručnim usavršavanjima i dodatnim financiranjima, umrežavanju s vrhunskim europskim znanstvenicima te pristup vodećim istraživačkim centrima poput  Europskog laboratorija za molekularnu biologiju (EMBL) u Heidelbergu u Njemačkoj. 

U današnjem priopćenju EMBO navodi kako će svakog od ovogodišnjih 10 stipendista poduprijeti i njihove matične države, odnosno u Hrvatskoj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Tijekom prve tri godine, 35.000 eura godišnje potpore osigurava nacionalno ministarstvo ili agencija za financiranje u zemlji sudionici, dok EMBC – međuvladina organizacija koja financira EMBO programe u 31 zemlji članici – osigurava preostalih 15.000 eura. Posljednje dvije godine financiranje osigurava nacionalno ministarstvo ili agencija za financiranje.