Prvi drveni tranzistor na svijetu

Tranzistore, izumljene prije gotovo sto godina, neki smatraju izumom jednako važnim za čovječanstvo poput telefona, žarulje ili bicikla. Danas su oni ključna komponenta u modernim elektroničkim uređajima, a proizvode se u nanoskali. Tranzistor regulira struju koja prolazi kroz njega, a također može funkcionirati i kao prekidač napajanja.

Istraživači Isak Engquist, viši izvanredni profesor i Van Chinh Tran, doktorand u Laboratoriju za organsku elektroniku na Sveučilištu Linköping, zajedno s kolegama s KTH Royal Institute of Technology, sada su razvili prvi električni tranzistor na svijetu napravljen od drva.

U prethodnim ispitivanjima, tranzistori napravljeni od drva mogli su regulirati samo transport iona. A kad iona nestane, tranzistor prestaje raditi. Međutim, tranzistor koji su razvili istraživači iz Linköpinga može kontinuirano funkcionirati i regulirati protok električne energije bez kvara.

Istraživači su koristili balsa drvo za izradu svog tranzistora, budući da uključena tehnologija zahtijeva drvo bez zrna koje je u cijelosti ravnomjerno strukturirano. Uklonili su lignin, ostavljajući samo duga celulozna vlakna s kanalima na mjestima gdje je bio lignin.

Ti su kanali zatim ispunjeni vodljivom plastikom ili polimerom, nazvanim PEDOT:PSS, što je rezultiralo električno vodljivim drvenim materijalom. Istraživači su ovo iskoristili za izradu drvenog tranzistora i mogli su pokazati da je u stanju regulirati električnu struju i osigurati kontinuirano funkcioniranje na odabranoj izlaznoj razini. Također je mogao uključiti i isključiti napajanje, iako s određenim kašnjenjem. Isključivanje je trajalo oko sekunde, uključivanje oko pet sekundi.

Moguće primjene mogle bi uključivati ​​reguliranje elektroničkih postrojenja. Jedna od prednosti tranzistorskog kanala koji je tako velik je da potencijalno može tolerirati veću struju od običnih organskih tranzistora.

"Nismo stvorili drveni tranzistor s nekom specifičnom primjenom na umu. Učinili smo to jer smo mogli. Ovo je osnovno istraživanje koje pokazuje da je moguće i nadamo se da će potaknuti daljnja istraživanja koja mogu dovesti do primjena u budućnosti," kaže Isak Engquist.

Studiju objavljenu u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences  možete pronaći na ovoj poveznici.