Nova nada za otkriće života na Marsu

Međunarodni tim znanstvenika sa sveučilišta TU Berlin, Tufts University, Imperial College London i Washington State University proveo je novu studiju bakterije pod nazivom Planococcus halocryophilus koja je otkrivena u arktičkom stalno zamrznutom tlu (permafrostu). Njihovo istraživanje ukazalo je kako je bakterija izrazito otporna na hladnoću, ali i na toksične kemikalije, odnosno perklorate koji se mogu naći na Marsu. Rezultati studije upućuju da bi bakterija mogla preživjeti u uvjetima kakvi vladaju i na ledenim tijelima u Sunčevom sustavu poput Europe, Encelada i Plutona, što predstavlja veliku nadu u potrazi za životom izvan Zemlje.

Tekući oceani na tim tijelima imaju nižu točku ledišta zbog kemikalija i soli koje ih čine nekom vrstom antifriza, pa bi mikrobiološki život bio moguć samo ukoliko je u stanju preživjeti niske temperature i toksične kemikalije, a ovo istraživanje ukazuje da je to u stanju izdržati upravo navedena bakterija.

Tijekom istraživanja znanstvenici su bakteriju izlagali "koktelima" natrija, magnezija i kalcijevog klorida, ali i otopinama perklorata, kako bi ustanovili u kojim koncentracijama i pri kojim temperaturama omogućuju bakteriji preživljavanje.

"Čak ni nazočnost perklorota ne isključuje mogućnost postojanja života na Marsu", izjavio je znanstvenik Jacob Heinz s Tehničkog sveučilišta u Berlinu. "Bakterija u 10-postotnoj otopini perklorata i dalje može rasti". Marsovo površinsko tlo sadrži manje od jedan posto perklorata, a niske temperature povećavaju sposobnost preživljavanja. Znanstvenici su otkrili da je bakterija u otopini natrijevog klorida umrla nakon dva tjedna pri sobnoj temperaturi, dok joj se na 4 celzijeva stupnja preživljavanje produžilo, a ispod -15 stupnjeva gotovo sve su bakterije preživjele

Generalno gledano, što je temperatura niža, bakterije su duže preživljavale, no da bi doista mogle živjeti na Marsu trebale bi podnositi i temperaturne razlike koje variraju ljeti od 20 stupnjeva tijekom dana na ekvatoru do -70 tijekom noći, pa sve do -125 na polovima crvenog planeta. 

Mada ova studija ukazuje na zanimljive sposobnosti mogućih vanzemaljskih bakterija, Heinz kaže kako postoji velika razlika između preživljavanja i života, jer zasad nema dokaza da bi tamo mogle rasti i razmnožavati se, pa je potrebno provesti brojna nova istraživanja. Dakako, sve ovo bi postalo manje važno kada bismo na nekom stranom tijelu pronašli prave vanzemaljske živuće bakterije.