DNK disk na tržištu kroz 3 godine

U Litvi se razvija novo područje znanosti pohranjivanje podataka u strukturama DNK. Tvrtka Genomika zajedno s Tehnološkim sveučilištem Kaunas i drugim partnerima ima za cilj razviti autonomno rješenje za arhiviranje podataka u strukturama DNK, a ukupna vrijednost projekta iznosi više od 5 milijuna eura.

Prema Renaldasu Raišutisu, direktoru Instituta za ultrazvučna istraživanja na Tehnološkom sveučilištu u Kaunasu (KTU), predmemorija DNK može biti savršena za arhiviranje velikih količina podataka.

Projekt DNA Microfactory for Autonomous Archiving (DNAMIC), koji vodi litvanska tvrtka Genomika zajedno s međunarodnim timom istraživača, u roku od 3 godine razvit će disk temeljen na pohrani podataka u molekulama DNK.

Prema dr. Lukasu Žemaitisu, suosnivaču Genomike, DNK tehnologija pohrane koja se u prirodi razvijala i usavršavala milijardama godina, mogla bi biti odlična tehnologija za pohranu informacija.

Genomika, KTU i istraživači iz četiri druge zemlje rade zajedno na razvoju prvog modularnog pogona koji će korisniku bez specifičnog znanja o genetskim tehnologijama omogućiti snimanje i čitanje digitalnih informacija pomoću DNK.

Pohranjivanje informacija u sintetičke strukture DNK omogućuje učinkovitije korištenje prostora, mali otisak i mogućnost pohranjivanja informacija tisućama godina uz vrlo nisku potrošnju energije, kaže prof. Raišutis s KTU-a.

“Jedna atraktivna značajka DNK spremišta je njihova sposobnost pohranjivanja velikih količina informacija na vrlo malom prostoru. Znatno je kompaktniji od tradicionalnih digitalnih medija. DNK je iznimno stabilan i pouzdan za dugotrajnu pohranu informacija”, naglašava Raišutis.

Smatra da je pohranjivanje podataka u DNK cache posebno relevantno u zdravstvenom sektoru, jer se digitalizirani podaci pacijenata pohranjuju kroz njihov cijeli životni vijek, a pohrana i obrada digitaliziranih informacija također je ključna za razvoj nove dijagnostike i liječenja.

“Ovo je izniman projekt koordiniran u Litvi, koji doprinosi rješavanju globalnog problema. To nije samo tehnološki, već i znanstveno relevantno, budući da se u Litvi počinje razvijati novo područje znanosti – pohrana DNK podataka,” kaže Žemaitis, suosnivač Genomike.

U pripremi projektne aplikacije Genomika i KTU UMI tim surađivali su s međunarodnim partnerima – tvrtkom Kilobaser, Tehničkim sveučilištem u Münchenu, Sveučilištem primijenjenih znanosti i umjetnosti Zapadne Švicarske, Sveučilištem u Ženevi i Imperial Collegeom u Londonu.