Hrvatska u zaostatku u robotici i umjetnoj inteligenciji

Nakon treće industrijske revolucije koja nam je u svakodnevni rad i život donijela informatizaciju i digitalizaciju, stiže nam Industrija 4.0 koja uključuje robotiku, pametne tvornice, IoT, umjetnu inteligenciju, kognitivne sustave, te bi trebala u cijelosti transformirati današnje društvo i odraziti se na poslovno upravljanje, zdravstvo, energetiku, transport, industriju, uslužne djelatnosti, intelektualne usluge i druge stvari koje nas okružuju.

U organizaciji tjednika Lider i tvrtke Studio 5 Consulting, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, održana je konferencija pod nazivom 4. industrijska revolucija, koja je okupila stručnjake iz hrvatskih organizacija, IT tvrtki, kao i brojne studente.

Uvodno izlaganje održao je Vedran Antoljak iz tvrtke Sense Consulting koji smatra da Hrvatska još nije spremna za Industriju 4.0, jer na tom području kaska najmanje 10 pa možda čak i 40 godina za razvijenim zemljama svijeta poput Kine i SAD-a koje u razvoj tih sustava ulažu velika sredstva, kao i u edukaciju namijenjenu budućnosti.

Profesor Bojan Jerbić s FSB-a smatra da u Hrvatskoj treba aktivno raditi na razvoju inovacija i primjeni napredne tehnologije u društvu i gospodarstvu, a mlade ljude obrazovati za budućnost obzirom da za 10 ili više godina više neće postojati brojna današnja, posebice proizvodna zanimanja, jer ljude već sada u proizvodnji sve više zamjenjuju strojevi.

Jerbić ujedno uspoređuje stanje u Hrvatskoj sa stanjem u razvijenim državama Europe, pa kaže da u Europi danas postoji oko milijun robota dok se za Hrvatsku procjenjuje da ih ima oko tri stotine. Zahvaljujući uvođenju robota u Europi se otvorilo nekih 3 milijuna novih radnih mjesta koja su potpuno nova zanimanja, pri čemu STEM područje čini njih 80%.   

Zbog 4. industrijske revolucije u Europi će do 2050. godine nestati 48 milijuna sadašnjih poslova, a za to trebamo biti spremni", naglasio je profesor Jerbić.

Profesorica Dunja Mladunić, znanstvenica s Instituta Jožef Štefan u Ljubljani i voditeljica laboratorija umjetne inteligencije, iznijela je primjer korištenja umjetne inteligencije u big data analitici, a Slavko Vidović iz Infodoma je naglasio da je AI vrlo važan u digitalnoj transformaciji i prihvaćanju inovacija.

Ugledni profesor ekonomije i financija Tihomir Domazet rekao je da male otvorene ekonomije kao što je Hrvatska moraju shvatiti da tehnološke novosti i promjene koje donosi industrija 4.0 ne zamjenjuju ljude i njihovo znanje, već se ono samo preusmjerava u drugačije stvari pa je potrebno provesti drugačije obrazovanje. Također dodaje da mi trebamo upravljati novim tehnologijama a ne one nama, jer se nalaze u službi čovječanstva, a potrebno je postići i konsenzus na razini države kako bi uhvatila vlak za budućnost.

Peter Harrison iz IBM-a govorio je IBM-ovom kognitivnom sustavu Watson i kako se kognitivne tehnologije mogu koristiti u svakodnevnom poslovanju. Malo tko danas ne zna da digitalne tehnologije rapidno mijenjaju poslovni svijet, a jedan od najspominjanijih primjera je Uber, a temelj uspjeha ovih tehnologija je mudro korištenje velikih količina podataka s konačnim ciljem poboljšanja iskustva korisnika.

Kada je riječ o primjeni Watsona u poslovne svrhe, potencijali su golemi, smatra Harrison i spominje samo nekoliko primjera u kojima je IBM-ov kognitivni sustav imao značajan učinak na poslovanje. Primjerice, u češkom osiguravatelju Češka Pojištovna primjena Watsona omogućila je stopostotnu analizu interakcija s klijentima i 22 posto brže procesiranje zahtjeva za odštetom. Pored analize teksta i govora, Watson može prepoznavati i slike, što otvara vrlo širok raspon primjena od građevinarstva (analiza štete, recimo) do maloprodaje.

Kognitivni sustav, zaključio je Harrison, povećava kreativnost, omogućuje dublju i kvalitetniju personalizaciju i, u konačnici, transformira industriju. Ipak, upozorio je, postoje i slučajevi neuspješne primjene ove tehnologije, stoga je ključno znati da aplikacija Watsona u poslovnom smislu znači eksperimentiranje i poboljšavanje tijekom testiranja, ovaj sustav nije rješenje sam po sebi, nego alat za najefikasniji dolazak do rješenja ili ideje.

Studenti FSB-a Leon Malnar, Tajana Puljić i Luka Kurtelj predstavili su u posljednjem dijelu Liderove konferencije "pametnu autobusnu stanicu", ideju stanice koja bi bila povezana s internetom i umrežena, komunicirala s korisnikom i štedjela energiju, odnosno imala sve značajke koje neki uređaj danas čine pametnim. Njihova klupa tako bi imala solarne ćelije, bežični internet, ekrane s različitim obavijestima te senzor koji bi bilježio broj putnika u danom vremenu i na temelju toga oblikovao najefikasniji vozni red.

Posljednje predavanje konferencije održao je profesor na FSB-u Nedeljko Štefanić na temu EU digitalne agende 2020 i hrvatske strategije implementacije. Ova je tema iznimno bitna za Hrvatsku i Europsku uniju jer bi se stvaranjem jedinstvenog digitalnog tržišta stvorilo 415 milijardi eura nove vrijednosti.

Štefanić je ustvrdio da slijedom dosad poduzetih aktivnosti na razvoju implementacijske koncepcije, Hrvatska može imati do 2019. prvu pametnu tvornicu, iako je trenutno oko 75 posto radne snage u Hrvatskoj u nisko ili srednje tehnološkim intenzivnim poduzećima. “Rimac Automobili, Končar i Eko Međimurje neki su od potencijalnih vlasnika takvih tvornica“, rekao je Štefanić.